eImenik

Znanje za poslovanje - Društvo


Dizajn za sve Da li ste nekada imali gips na ruci ili nozi? Koliko vam se puta desilo da vam se uši zapuše zbog promene atmosferskog pritiska, usled čega ste imali osećaj nagluvosti? Kako ste podnosili prisilnu nepokretnost zbog hronične ukočenosti leđa, prilikom koje ste prikovani za krevet? Zamislite se sada u nekoj od navedenih stanja, a imate potrebu za odlaskom u toalet, želite ući u javni prevoz ili pokušavate da pređete ulicu. Svi smo mi bili bar u jednoj od ovih situacija koje su za neke privremena nezgoda, a za osobe sa invaliditetom predstavlja standardni deo svakodnevice. Ako vam se čini da u našem okruženju nema mnogo takvih ljudi, varate se. Oni samo nisu u mogućnosti da jednostavno pristupe uobičajenim situacijama, kao na primer, šalteru u opštini ili čak bolnici, a o pozorištima, većini školskih ustanova da i ne govorimo. Ovako bismo mogli u nedogled. Osnovni problem je što se većina osoba sa invaliditetom ne može uključiti u uobičajene životne tokove koji su za neke opet banalne. Osobe sa invaliditetom čine 10% populacije, koja je nažalost ili osuđena ili bira život skoro isključivo u kućnom okruženju. Priznaćete, osobama sa invaliditetom treba dosta hrabrosti da izađu i suoče se sa svetom koji ih okružuje. Inkulzivni model odnosa prema osobama sa invaliditetom Nevladina organizacija Centar za razvoj inkluzivnog društva (CRID), čiji su članovi većinom osobe sa invaliditetom, prva je organizacija u našoj zemlji koja se bavi sprovođenjem prava osoba sa invaliditetom putem novog inkluzivnog modela. Prema rečima gospođe Vesne Bogdanović, izvršne direkorke CRID-a, inkluzivni model podržava širenje društva i omogućavanje da se pojedinac uključi u društvo pri čemu zadržava svoj integritet. Ovaj se model jednako odnosi na sve osobe koje čine jedno društvo, što podrazumeva da se integritet i različitost svakog člana društva posmatra iz aspekta osnovnih ljudskih prava (prema Madridskoj deklaraciji iz 2001. godine). Stari napušteni modeli koji su se odnosili na osobe sa invaliditetom su: medicinski, koji stavlja akcenat na invaliditet i socijalni, koji se usmerava na društvenu sredinu. Inkluzivni model za razliku od prethodno navedenih, podrazumeva da ukoliko je društvo ogovorno prema osobama sa invaliditetom onda i te osobe moraju biti odgovorne prema društvu. Dakle, inkluzivni model upućuje na saradnju u oba smera. „CRID je organizacija koja se bavi stvaranjem uslova za društvo koje pruža izjednačene mogućnosti svim osobama za dostojanstven i aktivan život i obuhvata sve svoje članove, sa akcentom na osobe sa invaliditetom kao svoje punopravne, aktivne članove koji doprinose svom opštem napretku i dobrobiti.” Dobar dizajn omogućava, loš dizajn onemogućava Pitanja sa početka ovog članka, postavio je gospodin Piter Geršin učesnicima konferencije „Dizajn za sve”, koju je organizovao CRID uz podršku EFG banke u Poslovnom centru „Ušće”, sa ciljem da se skrene pažnja na način života i poteškoće sa kojima se svakodnevno susreću osobe sa invaliditetom. U okviru ove konferencije predstavljene su ideje Stokholmske deklaracije Evropskog instituta za dizajn i invaliditet (EIDD) iz 2004. godine pod geslom: „Dobar dizajn omogućava, loš dizajn onemogućava”. Saradnja EFG banke i CRID-a se nakon realizacije konferencije „Dizajn za sve”, nastavila na predlog EFG banke u domenu redizajniranja poslovnice banke u ulici Vase Čarapića u Beogradu. Radove na ovoj poslovnici u potpunosti su realizovali stručni članovi CRID-a na čelu sa arhitektom Olgicom Danković. Ova ekspozitura je u potpunosti dizajnirana prema principima „Dizajna za sve” i prvi je primer rezultata inkluzivnog modela – prilaz prilagođen osobama sa invaliditetom, a pogodan i za ostale članove društva. Prema rečima Vesne Bogdanović, do realizacije navedene ideje, došlo je preko direktora propertisa EFG banke, arhitekte Petra Petrovića, koji je upoznat sa svetskim standardima dizajna za osobe sa invaliditetom. U vezi sa tim on je povezao članove CRID-a sa marketing sektorom banke agencije što je dovelo do realizacije redizajniranja pristupa ekspozituri u Vasinoj ulici. Navedena saradnja će se nastaviti u nekoliko planiranih pravaca. Naime, EFG banka ima plan zapošljavanja osoba sa invaliditetom, potom prilagođavanje radnih mesta njihovim potrebama kao i održavanje radionica za osoblje banaka u domenu rada sa ovim osobama. Takođe, Skupština grada, u saradnji sa EFG bankom, dodeliće 65 stipendija studentima sa invaliditetom, kao i besplatno otvaranje računa u banci i VISA karticu. Razvijanje svesti o potrebama osoba sa invaliditetom Sledeći objekti na kojima je planirano sprovođenje principa „Dizajna za sve” usmeriće se u pravcu obrazovnih institucija u vidu održavanja radionica i izgradnji pristupa zgradama prema uzoru na navedenu ekspozituru. Za sada će to biti Viša poslovna škola i Arhitektonski fakultet kao institucije u kojima je između ostalih potrebno razvijati svest o potrebama osoba sa invaliditetom i saradnji sa njima. Daljnje aktivnosti CRID-a predstavljaju istraživanja o motivaciji za zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Beogradu (u domenu njihove želja za radom) i istraživanja o zapošljavanju osoba sa invaliditetom u Srbiji (realno stanje zaposlenosti ovakvih osoba). Nakon konferencije u poslovnom centru „Ušće” iskazana je potreba za organizovanjem i regionalne konferencije. Na ovom primeru saradnje jedne nevladine organizacije sa biznis sektorom možemo sagledati praktičan primer inkluzivnog modela, njegovu primenljivost i način realizacije. Time je iskazana želja i stvarna mogućnost inkluzije društva i osoba sa invaliditetom. Nadamo se da će ovaj primer donekle razbiti tabue i predrasude vezane za osobe sa invaliditetom, sa jedne i društvo, sa druge strane. Čvrsta vera i rad na inkluziji i saradnji obe grupacije mogu doneti zajedničkom napretku svakog, a naročito našeg društva, a potom i njegovoj inkluziji u Evropu. Svaki objekat dostupan Za krajnji cilj Centar za razvoj inkluzivnog društva postavio je usmeravanje svog rada na otvaranje biroa koji bi pružao standarde za rešenje dizajna stambenih zgrada, raznih institucija, poslovnih centara (primer predstavlja Poslovni centar „Ušće”, koji je izgrađen prema principima „Dizajna za sve”), škola, domova zdravlja, i sl. Takođe, prema usvojenim amandmanima na zakon o planiranju i izgradnji od aprila ove godine svaki objekat mora imati dostupan ulaz za decu, osobe sa invaliditetom i stara lica. Na predloženi zakon o opštoj diskriminaciji usvojen je zakon za ukidnje diskriminacije osoba sa invaliditetom. Pomenimo još i podatak da država daje određene subvencije pri zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

10.04.2009 Izvor: eMagazin

Dizajn za sve